Alergija – pretjerana reakcija imunološkog sustava
Što je alergija?
Curenje nosa, svrbež očiju, stalno kihanje? Ovo su tipični simptomi alergije. Više od svake četvrte osobe u Njemačkoj pati od alergije, a trend je u porastu.
Alergija je preosjetljivost imunološkog sustava. Ovdje su strane, ali inače bezopasne tvari (npr. pelud) imunološki sustav pogrešno klasificirane kao opasne.
Takve tvari koje izazivaju alergije također su poznate kao alergeni. Kako bi se borio protiv toga, imunološki sustav postaje aktivan.
Značaj crijeva u alergijama
Budući da je crijevo središte imunološkog sustava, ono ima posebnu ulogu kod alergija. Na primjer, ako je imunološki sustav povezan s crijevima nedovoljno treniran zbog pretjerane higijene ili prenapregnut zbog stalne izloženosti iritansima, može doći do pretjeranih imunoloških reakcija.
Crijevna flora svojevrsni je partner za trening imunološkog sustava. Ovim treningom imunološki sustav od samog početka uči kako pravilno reagirati na “strane stvari”. Stoga je razvoj crijevne flore u ranom djetinjstvu usko povezan s razvojem imunološkog sustava. Međutim, u današnje vrijeme djeca imaju sve manje kontakta s mikroorganizmima. Pretjerana higijena i nedostatak kontakta s mikroorganizmima u dojenčadi i djetinjstvu otežava prirodni razvoj imunološkog sustava. To je pak povezano s povećanim rizikom od atopijskih bolesti kao što su alergije. Također se govori o higijenskoj hipotezi. Danas je poznato da su alergije često povezane s promjenama u crijevnoj flori, posebice sa smanjenjem bakterijske raznolikosti.
Alergija je pretjerana reakcija imunološkog sustava na strane, ali zapravo bezopasne tvari.
Uobičajeni okidači alergija
Najčešći oblici alergija su respiratorne alergije. Do kontakta s alergenom dolazi izravno preko kože ili sluznice, primjerice zrakom koji udišemo. Uobičajeni okidači za respiratorne alergije su:
Pelud
Grinje iz kućne prašine
Životinjska dlaka
Osim klasičnih respiratornih alergija, postoje i druge vrste alergija. To uključuje, između ostalog:
Alergije na otrov insekata (npr. otrov ose)
Alergije na hranu (npr. orasi, bjelanjak, soja)
Alergije na lijekove (npr. određene antibiotike)
Kako djeluje alergijska reakcija?
1. Senzibilizacija:
Kada prvi put dođete u kontakt s alergenom, javlja se takozvana senzibilizacija. Imunološki sustav stvara preduvjete za obrambenu reakciju tj. alergijsku reakciju. Kada prvi put dođemo u kontakt s alergenom, aktiviraju se posebne imunološke stanice koje se nazivaju plazma stanice. Oni tada proizvode (IgE) antitijela, koja se zatim vežu za druge imunološke stanice, takozvane mastocite. Imunološki sustav je sada osjetljiv na alergen. U početku to dovodi do nikakvih ili samo do blagih simptoma.
2. Alergijska reakcija:
Stvarna alergijska reakcija javlja se tek kada se ponovno uspostavi kontakt s alergenom. Alergeni tada reagiraju s antitijelima na mastocitima. Mastociti tada otpuštaju glasnike upale (npr. histamin), koji uzrokuju tipične alergijske simptome.
Koji su simptomi alergije?
Pretjerane imunološke reakcije izazivaju neželjene simptome alergije. Tipični simptomi alergije uključuju, prije svega, tegobe na sluznicama, kao što su:
Suzne oči i svrbež
Svrbež, začepljen nos ili curenje iz nosa
Kihanje
U teškim slučajevima, kašalj, otežano disanje i kratak dah (astmatični simptomi)
Simptomi alergije (curenje nosa, kihanje, kašalj) često su, ali ne uvijek, slični onima kod klasične prehlade. Zbog toga se također naziva i alergijski rinitis.
Čak i male količine tvari koja uzrokuje alergiju mogu dovesti do stresnih simptoma na sluznicama. Alergičari često pate i od nespecifičnih simptoma poput umora, iscrpljenosti ili problema sa spavanjem. Umor zauzvrat smanjuje vašu izvedbu tijekom dana (npr. u školi, na fakultetu ili na poslu). Općenito, kvaliteta života osoba koje pate od alergija može biti ozbiljno narušena.
U teškim slučajevima, alergije mogu dovesti do alergijskog šoka koji se naziva anafilaktički šok. Najčešći okidači za ovu ozbiljnu alergijsku reakciju su određene namirnice (npr. kikiriki), ubodi insekata i lijekovi.
Uzroci alergije - Tko ima povećan rizik od alergija?
Uzroci alergija su različiti. U mnogim slučajevima alergije su uzrokovane genetskom predispozicijom. Djeca čiji roditelji pate od alergija imaju oko dva puta veći rizik da i sama razviju alergiju u usporedbi s djecom čiji roditelji nisu zaraženi. Ova obiteljska ili genetska predispozicija također je poznata kao atopija. Alergija je stoga jedna od tzv. atopijskih bolesti uz neurodermatitis i bronhijalnu astmu.
Stil života i osobna higijena
Također postoje dokazi da se povećana učestalost alergijskih bolesti u posljednjim desetljećima također može pripisati zapadnjačkom načinu života.
Zapadnjački stil života povezan je, između ostalog, s povećanom higijenom u djetinjstvu.
Čimbenici poput pretjerane higijene, ali i trenda prema sve manjim obiteljima, dovode do toga da djeca sve manje dolaze u kontakt s mikroorganizmima. Kao rezultat toga, djetetov imunološki sustav nema potrebne partnere za obuku, tako da imunološke stanice ne mogu od samog početka naučiti pravilno reagirati na strane stvari. To je pak povezano s povećanim rizikom od alergija. Ova veza je također poznata kao higijenska hipoteza.
Okolišni čimbenici
Također se raspravlja o čimbenicima iz okoliša koji imaju negativan utjecaj na razvoj i progresiju alergija. Zagađenje zraka u urbanim središtima također može učiniti pelud agresivnijom. Drugi mogući negativni čimbenik utjecaja je povećana konzumacija industrijski prerađene hrane koja često sadrži štetne aditive.
Ako su naše zaštitne barijere, sluznice i koža, oslabljene, ti čimbenici mogu biti pogoršani. Zbog toga se čini osobito važnim ojačati prirodne zaštitne barijere. Saznajte više o tome kako možete podržati svoju sluznicu.
Rano liječite alergije
Alergije su jedna od atopijskih bolesti. U atopijske bolesti također spadaju neurodermatiitis i bronhijalna astma. Te su bolesti povezane s nasljednom sklonošću preosjetljivosti na inače bezopasne tvari, poznatom kao atopija.
Nije neuobičajeno da oboljeli pate od više od jedne atopijske bolesti. Djeca koja su kao dojenčad bolovali od neurodermitisa (atopijskog dermatitisa) često s vremenom razviju druge atopijske ili alergijske bolesti, kao što su alergije na hranu ili peludna groznica (alergijski rinitis). Ovaj proces je također poznat kao atopijski marš.
Ako se alergija ne liječi na vrijeme, simptomi alergije se mogu pogoršati. Zbog toga je važno rano liječiti alergije jer se u suprotnom mogu proširiti na donje dišne putove, odnosno bronhe, te dovesti do astmatičnih simptoma, pa čak i do bronhijalne astme.