Atopijski dermatitis - integralni pristup

Atopijski dermatitis (AD) je najčešća upalna bolest kože i javlja se u preko 230 milijuna ljudi u svijetu. Rasprostranjeniji je u zapadnim zemljama. Može se javiti u svim dobnim skupinama iako najčešće pogađa dojenčad. Simptomi ove bolesti su suha koža cijelog tijela, ekcemi i svrbež.

Upala u AD-u je povezana s imunološki posredovanom sistemskom upalom i nasljednim poremećajem kožne barijere koji za posljedicu ima povećanu propusnost kože. Propusnost kože u AD-u je posljedica nasljedne mutacije gena odgovornog za sintezu proteina filagrina koji je odgovoran za čvrstoću veza između stanica u koži.

Sve više važnosti u sistemskoj upali AD pacijenata se pridaje ulozi crijevnog mikrobioma i prehrani.

Integralni pristup liječenja AD-a uključuje uz intenzivnu njegu kože i crijevni mikrobiom kojim se djeluje na sistemsku upalu. Uloga crijevnog mikrobioma u razvoju atopijskog dermatitisa privukla je iznimnu pozornost posljednjih godina. Dokazana je direktna povezanost neravnoteže crijevnog mikrobioma, jačine sistemske upale i propusnosti crijeva s težinom kliničke slike AD-a.

Crijevna mikrobiota i mikrobni metaboliti odnosno ponovno uspostavljanje ravnoteže ekosistema crijeva čine važan dio terapije AD-a. Veliki dio istraživanja usmjeren je na laktobacile i bifidobakterije, koje potiču proizvodnju IL-10 i natječu se s patogenim bakterijama za prehranu i vezanje mucina.

Mikrobiom dojenčeta određuju: vaginalna flora majke i vrsta poroda (vaginalni porod ili carski rez), način hranjenja dojenčeta (dojenje ili adaptirano mlijeko) i majke (zapadnjački način prehrane ili raznoliko sezonsko voće i povrće) i uzimanje antibiotika intrapartalno.

Od prehrambenih namirnica najčešći trigeri pogoršanja u dojenčadi i djece sa srednje teškim i teškim oblikom AD su: mlijeko, jaja, pšenica, soja, kikiriki (IgA, IgG ili IgE) dok su manje česti orašasti plodovi, riba i školjke.

Crijevni mikrobiom je individualan i iznimno bitan dio imunološkog sustava. Prosječno odrasli čovjek ima 1,4-2,3 kg bakterija u crijevima pri čemu crijevne bakterije imaju 150x više gena od samog čovjeka. Uloga crijevnog mikrobioma je u probavi hrane, proizvodnji vitamina, sprječavanju aktivnosti patogenih mikroba i u održavanju zdravog ekosistema u crijevima.

U osoba s AD-om je uočena smanjena razina “dobrih” probiotskih sojeva poput Bifidobacteria, Bacteroidetes, Bacteroides, Akkermansia muciniphila uz povećanu razinu “loših” probiotskih sojeva kao što su Clostridium difficile, Escherichia colli, Staphylococcus aureus, Streptococcus, Candida spp.

Analiza crijevnog mikrobioma uz bakterije, gljive, parazite i viruse uključuje markere probave (steatokrit, elastaza), markere upale (kalprotektin, laktoferin, sekretorni IgA) i marker propusnosti crijeva (zonulin).

Individualna ciljana terapija osoba s AD-om podrazumijeva analizu crijevnog mikrobioma i potom ciljanu terapiju koja uključuje probiotike, prebiotike, suplemente i savjet prehrane.

Dugotrajna uporaba probiotika može vratiti ravnotežu crijevne mikrobiote djelujući na mikrobni sastav crijeva, metaboličke funkcije i imunološke odgovore i ublažiti kliničku manifestaciju AD-a. Probiotici podupiru sintezu hranjivih tvari poput aminokiselina i vitamina te povećavaju sadržaj kratkolančanih masnih kiselina s protuupalnim učinkom u lumenu crijeva.

Kako bismo održali zdrav mikrobiom, svakodnevna bi praksa trebala biti konzumacija hrane bogate prebioticima i probioticima. Prebiotička hrana pomaže hraniti dobre bakterije u crijevima i uključuje hranu bogatu vlaknima kao što su banane, soja i artičoke. Probiotička hrana poput jogurta, kefira i kombuche nadomješta dobre bakterije izgubljene u crijevima zbog upale, stresa, antibiotika ili drugih čimbenika.

Istraživanja potvrđuju da se integralnim pristupom koji uključuje crijevni mikrobiom i prehranu s jedne strane i intenzivnu njegu kože s druge značajno može ubrzati smirivanje kožnih simptoma i stopa recidiva u osoba s atopijskim dermatitisom.

Obzirom da je AD povezan s drugim atopijskim bolestima kao što su alergijski rinitis, astma, IgE posredovana reakcija na hranu i na činjenicu da će u 1/3 oboljelih od AD-a doći do progresije u jedan od navedenih oblika, zaustavljanjem ekcema može se spriječiti i atopijski marš; odnosno progresija u druge oblike atopije.

U zaključku je najbitnije za naglasiti da korekcijom crijevnog mikrobioma možemo ubrzati liječenje AD-a, smanjiti stopu recidiva i spriječiti pojavu drugih oblika atopije.

Prim. dr. sc. Ivana Manola, dr. med.

Spec. dermatologije i venerologije

Poliklinika Manola