Tajna liječenja autoimunih bolesti može biti u probavnom sustavu
Nova istraživanja mogu pomoći objasniti zašto su promjene u prehrani često učinkovite pri liječenju upalnih stanja.
Autoimunost nastaje kad imunološki sustav počne napadati zdravo tkivo tijela kao da je vanjski uljez, što dovodi do kronične upale. Još uvijek ne znamo mnogo o tome zbog čega imunološki sustav izmakne kontroli, niti kako da ga učinkovito liječimo.
Procjenjuje se da 50 milijuna Amerikanaca, odnosno 20% opće populacije, boluje od autoimunih bolesti poput lupusa, multiple skleroze i reumatoidnog artritisa, a mnogi stručnjaci tvrde da taj broj vrtoglavo raste.
Međutim, nova istraživanja ukazuju na to da bi crijevni mikrobiom – zajednica trilijuna „dobrih“ i „loših“ bakterija koje žive u crijevnom traktu – u tome mogao igrati važniju ulogu nešto što su znanstvenici prije mislili. Studija koja je objavljena u časopisu Journal of Experimental Medicine otkriva da su promjene crijevnih bakterija jedan od uzroka za podivljale upale koje su karakteristične za autoimunološka stanja.
Znanstvenici već znaju da su crijevni mikrobiom i imunološki sustav usko povezani i da se između njih odvija dinamička interakcija. Međutim, nove studije poput ove otkrivaju da između ova dva ključna sustava u tijelu postoje složenije veze, uključujući načine na koje disfunkcije bilo kojeg njih može doprinijeti autoimunitetu.
“Korisne crijevne bakterije potiču homeostazu imunološkog sustava, što znači da stalno naseljene crijevne bakterije imaju korisne nutritivne učinke i utjecaj na smanjivanje autoimuniteta i upala,“ Huffington Postu je ispričala dr. Yuying Liu, izvanredna profesorica pedijatrije i gastroenterologije na Sveučilištu u Texasu i glavna autorica ove studije.
Na jednom pokusu s miševima, Liu i njezin kolega dr. J. Marc Rhoads pokazali su kako povišene vrijednosti određenog soja zdravih bakterija (također poznatih i kao probiotici) mogu „resetirati“ mikrobnu zajednicu u crijevima i na taj način smanjiti upalu. Takve „dobre“ bakterije su korisni soj iz obitelji Lactobacillus, čiji drugi sojevi se mogu naći u probiotičkim dodacima i fermentiranoj hrani poput jogurta i kefira dostupnima u trgovinama.
Evo kako to funkcionira: Tijelo sadrži „regulatorne T stanice“. Njihov je posao održavati ravnotežu imunološkog sustava i spriječiti da se stanice imunološkog sustava zbune i počnu napadati stanice vlastitog tijela. Kad T-stanice ne funkcioniraju dobro, mogu uzrokovati kroničnu upalu i autoimune bolesti mijenjajući vrste bakterija koje žive u crijevima i smanjujući količine određenih zdravih bakterija.
No, kod miševa kojima su dane dobre bakterije Lactobacillus, mikrobna se zajednica vratila u normalno stanje i upala im se smanjila.
“Probiotici i probioticima modulirana mikrobiota ... mogu predstavljati put za suzbijanje autoimunih bolesti nastalih uslijed disfunkcije T stanica,” rekla je Liu.
Studija je otkrila dodatne poveznice između crijevnih bakterija i autoimunih bolesti, koje se ne odnose na aktivnost T stanica. Kod miševa koji su imali mutiranu verziju određenog gena došlo je do promjena u crijevnim bakterijama – točnije, imali su manje količine bakterija iz roda Lactobacillus ― otprilike u isto vrijeme kad su se počeli manifestirati simptomi autoimunih bolesti, otkrili su istraživači.
Ova otkrića podupiru ideju da promjene prehrane i stila života mogu biti moćan način liječenja autoimunih bolesti – stanja kod kojih su konvencionalni načini liječenja često bezuspješni i uzrokuju mnoge nuspojave. Korisni učinci probiotika na imunološki sustav mogu biti razlog zbog čega (bar nepotkrijepljeno) se čini da autoimuna stanja posebno dobro reagiraju na promjene prehrane kao oblika dodatne terapije. Zapravo, mnogi liječnici funkcionalne i integrativne medicine propisuju terapijske protokole koji se temelje na prehrani kako bi liječili bolesnike s autoimunim bolestima.
Liu se slaže da ovakve vrste liječenja imaju potencijala, iako je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bismo bolje razumjeli način na koji utječu na imunološki sustav.
“Znamo da se crijevna mikrobiota mijenja zbog stresa, antibiotika, prehrane bogate mastima i „prekomjerno čiste okoline“ rekla je Liu. “Stoga je razumno pretpostaviti da promjene stila života mogu pomoći u sprečavanju ili liječenju autoimunih bolesti.”
IZVOR: