Brainfood: Mogu li vlakna utjecati na moj apetit?
Aktualni rezultati istraživanja
Dobro je poznato da su vlakna važna za zdravlje crijeva. Ali mogu li vlakna također utjecati na rad mozga i izbor hrane mijenjanjem crijevnih bakterija? Istraživači s Medicinskog centra Sveučilišta u Leipzigu, Instituta Max Planck za kognitivnu i neuroznanost Leipzig i Helmholtzovog centra za istraživanje okoliša istraživali su ovo uzbudljivo pitanje u studiji s odraslim osobama s prekomjernom težinom.
Dizajn studije
Kao dio randomizirane, kontrolirane unakrsne studije, 59 osoba s prekomjernom težinom konzumiralo je 30 g vlakana dnevno, kao dodatak prehrani ili placebo tijekom 2 tjedna. Sudionicima su prikazane razne slike iz kategorija hrane i umjetnosti te su morali odgovoriti na pitanje "Koliko sada želiš ovo?" pomoću vage. Potom su sudionici dobili jelo za neposrednu konzumaciju ili umjetnički print na kartonu. Kako bi se procijenile razlike, prikupljeni su ili provedeni MRI pregledi, uzorci stolice, uzorci krvi i upitnici.
Unos vlakana inhibirao je želju za visokokaloričnom hranom
Nakon uzimanja vlakana u usporedbi s placebom, sudionici su pokazali manju aktivaciju mozga prema podražajima visokokalorične hrane i također su prijavili smanjenu želju za njima. Istodobno je uočen značajan porast bifidobakterija i promjena u preko 60 funkcionalnih signalnih putova u crijevnom mikrobiomu u vezi s unosom vlakana. Promjene u aktivaciji mozga bile su povezane s promjenama u crijevnom mikrobiomu. Istraživači su zaključili da određene intervencije koje utječu na mikrobiom mogu uzrokovati promjene u ponašanju koje potencijalno pomažu kod nezdravih prehrambenih navika.
Vlakna kao prirodni supresor apetita: kako djeluju?
Crijeva i mozak razmjenjuju informacije putem osi-crijevo-mozak neprekidno, štoviše, čak 90% komunikacije ide iz crijeva u mozak.
Vlakna se metaboliziraju u crijevima pomoću bakterija koje tamo žive i tako mogu pospješiti rast i aktivnost korisnih crijevnih bakterija. Kratkolančane masne kiseline koje nastaju tijekom metabolizma nisu važne samo za cjelovitost crijevnih epitelnih stanica, već imaju i ulogu, primjerice, u regulaciji ravnoteže glukoze i kontroli apetita i sitosti. Vlakna stoga mogu potencijalno utjecati na komunikacijske signale koji se prenose iz crijeva u mozak mijenjajući crijevni mikrobiom i mikrobne metabolite
Kako to mogu koristiti u svakodnevnom životu?
Baš kao i upotreba dodataka prehrani s vlaknima, vaša prehrana također nudi mnoge mogućnosti da povećate unos vlakana i na taj način regulirate svoj apetit ako je potrebno. Namirnice bogate vlaknima uključuju, primjerice, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, proizvode od cjelovitih žitarica, voće i povrće. Čak i male promjene u izboru hrane mogu povećati unos vlakana:
"DO's"(visok udio vlakana) | "DON'ts" (nizak udio vlakana) |
Integralni kruh/peciva, raženi kruh | Bijeli kruh, tost kruh, kiflice |
Riža od cjelovitog zrna | Bijela riža |
Žitne pahuljice, zobene pahuljice od cjelovitog zrna | Kukuruzne pahuljice, zaslađene |
Meko voće, voćna salata, musli | Puding, sladoled |
Slatki kruh s voćem, keksi/kolači od integralnog brašna | Pite, kolači, keksi |