Intolerancija na gluten: Celijakija i osjetljivost na gluten
Okidači, simptomi i liječenje intolerancije na gluten.
Proizvodi od žitarica, posebice proizvodi od cjelovitih žitarica, dio su zdrave i uravnotežene prehrane jer osiguravaju energiju, važne vitamine i minerale te vrijedna vlakna. Međutim, postoje različite kliničke slike u kojima konzumacija proizvoda od žitarica dovodi do simptoma. To prvenstveno uključuje celijakiju i osjetljivost na gluten (ponekad se naziva i osjetljivost na pšenicu). Ove kliničke slike često se sažimaju pod pojmom nepodnošenja glutena.
Što je gluten?
Gluten se nalazi u mnogim popularnim žitaricama kao što su pšenica, raž, ječam i pir. Također je poznat kao protein gluten jer se spaja s vodom i stvara ljepilo koje drži tijesto zajedno i ključno je za njegovu sposobnost pečenja. Međutim, za neke ljude unos glutena dovodi do zdravstvenih problema različitog stupnja.
Intolerancija na gluten – što je to?
Pojam intolerancije na gluten sažima različite kliničke slike koje su potaknute konzumacijom glutena. To uključuje celijakiju i osjetljivost na gluten (ili osjetljivost na pšenicu).
Celijakija
Celijakija je genetska upalna bolest crijeva kod koje se autoimune reakcije pokreću u crijevima nakon uzimanja glutena. Ove imunološke reakcije usmjerene su protiv vlastitog tkiva i dovode do upale crijevne sluznice, pa čak i do trajnog oštećenja.
Posljedica može biti promjena na sluznici, kao što je tzv. atrofija resica. U zdravom crijevu, resice (= izbočine crijevne sluznice) osiguravaju da crijevo ima posebno veliku površinu i stoga može brzo apsorbirati hranjive tvari iz hrane. Celijakija uzrokuje oštećenje crijevne sluznice i povlačenje ovih resica (= atrofija resica).
Time se smanjuje površina crijeva i remeti apsorpcija hranjivih tvari. Stoga je celijakija često povezana s nedostatkom hranjivih tvari. Čak i male količine glutena mogu oštetiti crijevnu sluznicu. Zato se, ako imate celijakiju, trebate pridržavati stroge bezglutenske dijete do kraja života.
Strogo govoreći, celijakija nije tipična intolerancija niti alergija. Naime, celijakija je autoimuna bolest u kojoj se nakon unosa glutena pokreću složeni (auto)imunološki procesi koji dovode do oštećenja crijevne sluznice.
Koji su simptomi celijakije?
Simptomi celijakije vrlo su raznoliki. Simptomi nisu ograničeni samo na crijeva, već mogu utjecati na različite organske sustave. Simptomi koji utječu na gastrointestinalni trakt uključuju promjene stolice (i proljev i zatvor), bolove u trbuhu, mučninu i povraćanje. Osobito kod djece mogu se primijetiti simptomi poput napuhnutog trbuha, zastoja u razvoju sa zakašnjelim rastom ili nedostatkom povećanja tjelesne težine te odgođenog pubertetskog razvoja. Na primjer, neurološko-psihijatrijski simptomi kao što su promjene osobnosti, loše raspoloženje i poteškoće s koncentracijom ili simptomi na koži mogu se pojaviti izvan crijeva. Opći simptomi uključuju umor, bezvoljnost i gubitak apetita. Ovaj puni spektar simptoma rijetko se opaža. Celijakija se može razviti u bilo kojoj dobi i može biti povezana s različitim simptomima, ali se može pojaviti i bez ikakvih simptoma. Dijagnoza je često teška zbog različitog izgleda. Stoga nije rijetkost da se dijagnoza celijakije postavlja sa značajnim zakašnjenjem.
Kako se dijagnosticira celijakija?
Dijagnoza celijakije sastoji se od različitih komponenti. Ako se sumnja na celijakiju, najprije se radi test na antitijela. U krvi se određuju različita antitijela. Ako su ta antitijela povišena u krvi, sljedeći korak je uzimanje uzoraka tkiva iz tankog crijeva tijekom biopsije i ispitivanje mogućih promjena. Preduvjet za pouzdanost ovih testova (i antitijela i uzoraka tkiva) je prehrana koja u ovom trenutku sadrži gluten. Ako postoje abnormalnosti u testu antitijela i promjene u uzorcima tkiva te se oboljeli osjećaju bolje nakon naknadne bezglutenske dijete, sumnja na celijakiju se smatra potvrđenom. Genetski test također može biti dio dijagnoze.
Osjetljivost na gluten ili pšenicu
Slično celijakiji, osjetljivost na gluten uzrokovana je konzumacijom hrane koja sadrži žitarice. Simptomi su slični celijakiji, ali osjetljivost na gluten ne izaziva autoimune reakcije i nema trajnog oštećenja crijevne sluznice. Još nije jasno koji je točan okidač. Prije nekoliko godina pretpostavljalo se da je okidač gluten, no sada se ustalila sumnja da okidači mogu biti i druge proteinske komponente u žitaricama. To posebno uključuje takozvane inhibitore tripsina amilaze (ATI), koji se nalaze u pšenici i srodnim žitaricama. Mogu aktivirati urođeni imunološki sustav, potaknuti imunološke reakcije i izazvati simptome. Zbog toga se osjetljivost na gluten često naziva osjetljivošću na pšenicu.
Koji su simptomi osjetljivosti na gluten?
Simptomi osjetljivosti na gluten ili pšenicu slični su onima kod celijakije. Unatoč isključenju celijakije, oboljeli osjećaju tipične gastrointestinalne simptome nakon konzumacije hrane koja sadrži gluten ili pšenicu, kao što su bolovi u trbuhu, nadutost, proljev ili zatvor. Uz ove gastrointestinalne tegobe, također su opisani (nespecifični) simptomi izvan gastrointestinalnog trakta, kao što su: umor, glavobolje, bolovi u mišićima i zglobovima. Simptomi se obično brzo poboljšaju s prehranom bez glutena ili s niskim sadržajem glutena.
Kako se dijagnosticira osjetljivost na gluten?
Iako postoje kriteriji i markeri specifični za pojedinu bolest za dijagnozu celijakije, to još nije slučaj za osjetljivost na gluten ili pšenicu. Stoga se zasad može potvrditi samo dijagnozom isključenja. Ako se i celijakija i alergija na pšenicu mogu isključiti kada se simptomi pojave zbog hrane koja sadrži gluten ili žitarice, te ako se simptomi poboljšaju s prehranom bez glutena, to ukazuje na osjetljivost na gluten ili pšenicu. Budući da se radi o dijagnozi isključenja, osjetljivost na gluten u medicini je poznata i kao necelijakija, odnosno osjetljivost na gluten koja nije uzrokovana alergijom na pšenicu.
Koja hrana sadrži gluten?
Gluten je prirodno prisutan u mnogim žitaricama, kao što su pšenica, raž, ječam, pir, zelena zrna. Posebno mjesto među žitaricama zauzima zob. Zob je prirodno bez glutena. Međutim, tijekom uzgoja i prerade zobi često dolazi do kontaminacije drugim vrstama žitarica. Stoga osobe koje boluju od celijakije moraju biti posebno oprezne pri konzumiranju zobi i smiju koristiti samo proizvode od zobi koji su označeni kao bezglutenski. Svi proizvodi od odgovarajućeg brašna ili krupice također sadrže gluten. To se između ostalog odnosi na kruh i pekarske proizvode, tjesteninu i muesle, ali i, primjerice, na umake (npr. s dodatkom škroba) i pohanu hranu. Osim toga, gluten ili sastojci koji sadrže gluten (npr. škrob) često se koriste u prehrambenoj industriji zbog svojih prehrambeno-tehnoloških svojstava. Gluten se stoga može nalaziti i kao skriveni sastojak u hrani. Iz tog razloga hitno je potrebno da oboljeli od celijakije prilikom kupovine pažljivo provjeravaju popis sastojaka.
Ovdje možete pronaći pregled bezglutenske i glutenske hrane te hrane koja može sadržavati gluten:
Žitarice i škrobni proizvodi
Bez glutena:
Riža
Kukuruz
Proso
Heljda
Kvinoja
Amarant
Divlja riža
Krumpir
Soja
Mahunarke
Zob (samo ako je označena kao bezglutenska)
Samo škrob, tijesto i pekarski proizvodi, pahuljice i žitarice za doručak napravljeni od ovih sastojaka
Sadrži gluten:
Pšenica
Raž
Zob (visoki rizik od kontaminacije)
Zelena jezgra
Bulgur
Kuskus
Svi škrobovi, tijesta i peciva, pahuljice i žitarice za doručak napravljeni od ovih sastojaka
Pomoćna sredstva za pečenje
Povrće
Voće
Orašasti plodovi i sjemenke
Mlijeko i mliječni proizvodi
Riba, meso i jaja
Masti
Začini i umaci
Slastice, zaslađivači i grickalice
Pića
Prehrana kod intolerancije na gluten
Osobe koje su pogođene i celijakijom i osjetljivošću na gluten imaju koristi od prehrane bez glutena i obično mogu živjeti bez simptoma. Celijakija zahtijeva strogu bezglutensku dijetu koje se mora pridržavati cijeli život. Kada je u pitanju osjetljivost, često je dovoljno smanjiti količinu namirnica koje sadrže gluten.
Strogo bezglutenska dijeta za celijakiju
Kod celijakije čak i vrlo male količine glutena izazivaju nepoželjne imunološke reakcije koje dovode do oštećenja crijevne sluznice. Stoga se oboljeli moraju vrlo strogo pridržavati bezglutenske dijete i provoditi je cijeli život. Takva bezglutenska prehrana može biti veliki izazov u svakodnevnom životu. Sljedeći savjeti služe kao početne smjernice. Međutim, održivu promjenu prehrane treba napraviti uz stručnu podršku od strane kvalificiranog nutricionista.
Čak i mali tragovi glutena, odnosno samo nekoliko mrvica kruha, mogu biti štetni za oboljele od celijakije. Gluten stoga treba strogo izbjegavati u prehrani.
To vrijedi i za skladištenje i pripremu hrane i posuđa. Stoga biste trebali biti oprezni i u vlastitom kućanstvu. Prilikom skladištenja i pripreme hrane potrebno je strogo paziti da ne dođe do kontaminacije hranom koja sadrži gluten. Stoga se morate pridržavati važnih osnovnih pravila kada je riječ o higijeni kuhinje. Na primjer, namirnice koje sadrže gluten i one bez glutena trebaju se posebno pakirati i odvojeno skladištiti. Isto tako, pribor za kuhanje i pečenje treba koristiti odvojeno ako je moguće, a radne površine treba dosljedno čistiti.
Ako slijedite striktno bezglutensku dijetu, trebali biste jesti hranu koja se temelji na povrću i bogata je hranjivim tvarima kako biste spriječili moguće nedostatke hranjivih tvari.
U trgovinama je sada dostupna raznovrsna hrana bez glutena (npr. kruh bez glutena, tjestenina bez glutena). Možete proširiti izbor hrane. Ova posebno pripremljena hrana može se prepoznati po oznaci "bez glutena".
Na prvi pogled bezglutenski proizvodi (npr. kobasice) mogu sadržavati skriveni gluten, jer se gluten ili aditivi koji sadrže gluten koriste u prehrambenoj industriji, primjerice kao emulgatori, stabilizatori ili veziva.
Za pakiranu hranu uvijek treba provjeriti popis sastojaka.
Na pakiranju se može naći sljedeća izjava: "Može sadržavati tragove žitarica, pšenice, glutena itd.". To znači da proizvod nije definitivno bez glutena, jer se kontaminacija glutenom ne može isključiti.
Kad kupujete namirnice u rinfuzi ili posjećujete restoran, uvijek pitajte osoblje jesu li hrana ili jela bez glutena.
Dijeta s niskim sadržajem glutena za preosjetljivost na gluten
Za razliku od celijakije, osjetljivost na gluten (ili osjetljivost na pšenicu) ne zahtijeva strogu bezglutensku dijetu. Ovdje jednostavno smanjenje unosa glutena može biti dovoljno za poboljšanje simptoma. U načelu vrijedi sljedeće:
Namirnice koje očito sadrže gluten treba izbjegavati ili barem smanjiti - posebno proizvode koji su napravljeni izravno od brašna, krupice ili krupice od žitarica koje sadrže gluten. Žitarice koje sadrže gluten uključuju pšenicu, raž, ječam, pir. Alternativno se mogu konzumirati proizvodi od žitarica bez glutena, kao npr. riža, kukuruz, proso, heljda, amarant i kvinoja.
Prvenstveno možete konzumirati namirnice koje su prirodno bez glutena, npr. svježe voće i povrće, riba, meso ili mliječni proizvodi. Mahunarke poput graška, graha i leće, kao i krumpir također ne sadrže gluten i važan su dio uravnotežene prehrane bez glutena.
Općenito, treba paziti da prehrana bude što šarolikija i raznovrsnija kako bi se izbjegao nedostatak hranjivih tvari.
Što se krije iza oznake "bez glutena"?
Osim prirodno bezglutenske hrane, danas je komercijalno dostupna i raznovrsna posebno proizvedena hrana bez glutena (bezglutensko brašno, kruh ili tjestenina). Ovi proizvodi mogu biti označeni kao "bez glutena" ako prema zakonskim propisima ne sadrže više od 20 mg glutena po kg. Mogu ih sigurno konzumirati oboljeli od celijakije, a njihovo označavanje olakšava odabir hrane pri kupnji.
Osim toga, proizvodi bez glutena često se prepoznaju po simbolu "prekriženog klasa". Ovaj simbol Njemačko društvo za celijakiju (DZG) dodjeljuje proizvođačima proizvoda bez glutena. Hrana s ovom oznakom ispunjava zakonske uvjete za proizvode bez glutena i redovito se provjerava na ostatke i nečistoće.
Potpora crijevima kod intolerancije na gluten
Klasična celijakija karakterizirana je oštećenjem crijevne sluznice. No, osjetljivost na gluten također može biti povezana s poremećajem crijevne barijere, posebice crijevne sluznice. Ako crijevna sluznica postane propusna, to se također naziva propusnim crijevom (engl. Leaky gut). Strane tvari i štetne tvari tada mogu nekontrolirano dospjeti u tijelo iz crijeva, pa tako i gluten, te izazvati upalu, što dodatno negativno utječe na crijevnu sluznicu. Poremećena crijevna sluznica pak znači da se hranjive tvari ne mogu pravilno apsorbirati.
Iz tog razloga, ako imate intoleranciju na gluten, ima smisla njegovati crijeva i posebno podržati crijevnu sluznicu . Budući da se stanice crijevne sluznice obnavljaju vrlo često (cca. svaka 1-3 dana), potrebna je opsežna opskrba mikronutrijentima:
Vitamin B2, biotin, niacin i vitamin A doprinose održavanju normalne sluznice, uključujući crijevnu sluznicu.
Cink, vitamin B12, vitamin D, folna kiselina i magnezij podržavaju diobu stanica.
Vitamin C, vitamin E, vitamin B2, cink, selen i bakar pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Aminokiselina L-glutamin služi kao važan izvor energije za stanice crijevne sluznice.
Za neoštećenu crijevnu sluznicu potrebna je i raznolika crijevna flora. Budući da su tri razine crijeva (crijevna flora, crijevna sluznica i crijevni imunološki sustav) izravno povezane jedna s drugom, neuravnotežena crijevna flora može imati negativne učinke na crijevnu sluznicu kao prvu razinu zaštite. Raznolikost bakterija u crijevima može se postići prehranom zdravom za crijeva s metabolički aktivnim bakterijskim kulturama, kao što su: laktobacili i bifidobakterije. Ove bakterijske kulture prirodne su komponente crijevne flore.
Bezglutenska prehrana utječe na crijevnu floru
Istraživanja su pokazala da osobe s celijakijom imaju izmijenjenu crijevnu floru. Djelomično je to posljedica povezane prehrane bez glutena. Konzumira se manje proizvoda od žitarica, a time i manje vlakana (hrana za crijevne bakterije). Bezglutenska ili niskoglutenska dijeta stoga može utjecati na crijevnu floru i njezin sastav. Stoga podržavanje crijevne flore bakterijskim kulturama poput laktobacila i bifidobakterija može biti korisno.
Preuzeto sa: https://nutrimmun.de/anwendungsbereiche/nahrungsmittelunvertraeglichkeiten/fruktosemalabsorption/