Što mogu učiniti  naša crijeva?

Multitalentirano crijevo - puno više od običnog organa za probavu.

Osim funkcije probavnog organa, crijevo je najveći imunološki organ, proizvođač hormona, drugi mozak i još mnogo toga. Idealan je "networker" jer je u stalnoj komunikaciji s cijelim tijelom putem krvnog i limfnog sustava. Kao središnji zdravstveni organ ima presudan utjecaj na cjelokupno tijelo.

Zašto su crijeva važna za zdravlje?

Tema “zdrava crijeva” vrlo je aktualna i postoji veliki istraživački interes za ovaj osjetljiv organ. I to s pravom, jer svojim brojnim funkcijama crijevo ima središnju ulogu u zdravlju.Imunološki stručnjak, opskrbljivač energijom, proizvođač hormona, drugi mozak – crijevo ima sve te sposobnosti i više. U duljini od 6-8 metara, crijevo čini jednu od najvećih dodirnih površina s vanjskim svijetom. Kako bi se osiguralo da samo tvari koje promiču zdravlje ulaze u tijelo, crijevo je opremljeno s tri usko povezane razine zaštite:

• Crijevna flora, koja se danas često naziva crijevni mikrobiom,

• Crijevna sluznica,

• Imunološki sustav povezan s crijevima.

Imunološki organ

Otprilike 80% svih aktivnih imunoloških stanica nalazi se u crijevima, što ga čini najvećim imunološkim organom kod ljudi. Ovaj dio imunološkog sustava, takozvani imunološki sustav povezan s crijevima, djeluje kao neka vrsta kontrolne jedinice koja ispituje konzumiranu hranu kako bi utvrdila je li "korisna" ili "štetna". S druge strane, crijevo, uključujući i bakterije crijevne flore, svojevrstan je kamp za trening cjelokupnog imunološkog sustava. Budući da je u bliskom kontaktu s drugim dijelovima tijela preko mreže crijevne sluznice, imunološki odgovor u crijevu može utjecati na sve sluznice, kao što su sluznice respiratornog trakta. Ova zaštitna funkcija između organa naziva se imunitet sluznice. 

Proizvođač energije

Svakodnevno se sve vitalne hranjive tvari iz hrane razgrađuju u crijevima i postaju iskoristive za tijelo. Ekstrapolirano na, primjerice, 75 godina života, kroz crijeva prođe oko 30 tona hrane i 50.000 litara pića. Osim toga, crijevo se brine i za izlučivanje svih produkata metabolizma koji više nisu potrebni organizmu.

 

Proizvođač hormona

Crijeva su također izvor mnogih različitih hormona koji su neophodni za funkcioniranje tijela. Preko 90% hormona serotonina („hormona sreće“) proizvodi se u crijevima.

Drugi mozak

Proizvodnja i regulacija najmanje 40 glasničkih tvari živčanog sustava odvija se u crijevima. Osim toga, crijevo je prožeto gustom mrežom od 100 milijuna živčanih stanica (crijevni živčani sustav), preko kojih crijevo i mozak međusobno komuniciraju. 90% signala šalje se iz crijeva u mozak. Ovaj komunikacijski sustav naziva se os-crijevo-mozak.

Zdravlje počinje u crijevima.

Preko krvnog i limfnog sustava crijevo je  u bliskom kontaktu sa svim drugi sluznicama i cijelim tijelom. Komunikacija se odvija putem različitih mehanizama, kao npr. imunološki (putem imunološkog sustava), endokrinološki (putem hormona) ili putem metaboličkih produkata koje stvara crijevna flora. Crijeva stoga mogu imati značajan utjecaj na zdravlje u cjelini. Dobar imunološki sustav, psihička ravnoteža, zdrava koža i energija u svakodnevnom životu - sve to i mnogo više ovisi o ravnoteži u crijevima. Međutim, ako crijevo nije netaknuto, to može imati negativan utjecaj na zdravlje. Zahvaljujući intenzivnim istraživanjima, crijeva se više ne povezuju samo s tipičnim crijevnim problemima poput proljeva, zatvora, nadutosti ili crijevnim bolestima poput intolerancije na hranu, sindroma iritabilnog crijeva ili kronične upalne bolesti crijeva. Također alergije, metaboličke bolesti poput dijabetesa ili pretilosti, pa čak i mentalne bolesti sada se povezuju s crijevnim poremećajima. Stoga se vrijedi svjesno pozabaviti crijevima i njihovim potrebama te paziti na zdravlje crijeva. 

Ustrojeno crijevo

U osnovi, ljudski probavni trakt (ili gastrointestinalni trakt) može se podijeliti u tri dijela. Počinje ustima, a završava rektumom. Prvi dio probavnog trakta sastoji se od usne šupljine i jednjaka dužine 25-30 cm. Jednjak se otvara u želudac. Želudac predstavlja početak drugog dijela, prelazi u tanko crijevo, a na tom prijelazu ga funkcionalno i anatomski odvaja želučani pilorus od tankog crijeva. Razgradnja i apsorpcija pulpe hrane odvija se u tankom crijevu (ukupna duljina cca. 3-6 m ovisno o stanju kontrakcije). Sve u svemu, tanko crijevo je podijeljeno na tri dijela - dvanaesnik (duodenum), jejunum i ileum. Tanko crijevo prolazi kroz Bauhinovu valvulu (ileocekalni zalistak) u treći dio gastrointestinalnog trakta, debelo crijevo (kolon). Debelo crijevo je dugo cca 1-1,5 m i ima promjer cca 5-8 cm. Jedna od glavnih funkcija debelog crijeva je reapsorpcija tekućine i elektrolita iz crijevnog sadržaja, čime se zgušnjava stolica. Debelo crijevo sastoji se od slijepog crijeva (caecum), vermiformnog slijepog crijeva (appendix vermiformis) i debelog crijeva koje se dijeli na uzlazno (C. ascendens), vodoravno (C. transversum), silazno (C. descendens) i S- oblikovana (C . sigmoideum) grana dijeli. Nakon toga slijedi rektum te stolica koja se izlučuje kroz anus.

Crijeva - velika kontaktna površina s vanjskim svijetom

Crijeva sa svojom crijevnom sluznicom čine jednu od najvećih sluznica u tijelu. To se posebno radi kako bi se mogla pouzdano ispuniti zadaća apsorpcije hranjivih tvari. U tu se svrhu pomoću posebnih površinskih struktura značajno povećava površina crijeva, a time i područje apsorpcije. Masivno povećanje površine postiže se različitim strukturama (resice, kripte i mikrovili), kroz koje se crijevo ili crijevna sluznica doslovno naboraju.

Činjenice i brojke o crijevnom zdravlju organa.

• S dužinom od 6-8 metara, crijevo je najduži ljudski organ

• Crijeva ili crijevna sluznica jedna je od najvećih sluznica u tijelu s površinom od cca 32 m²

• Ekstrapolirano tijekom 75 godina, kroz gastrointestinalni trakt prođe 30 tona hrane i 50.000 litara tekućine

• Crijevnu floru (crijevni mikrobiom) čini oko 100 trilijuna bakterija koje čine oko 1-2 kilograma tjelesne težine

• Crijeva su najveći imunološki organ, ovdje se nalazi oko 80% aktivnih imunoloških stanica

• Više od 90%  serotonina (hormona sreće) proizvodi se u crijevima

• U crijevima se nalazi oko 100 milijuna živčanih stanica – više nego u leđnoj moždini