Parodontitis: "Tihi ubojica" osmijeha i njegov utjecaj na zdravlje

Briga o zubima i oralnom zdravlju danas je vrlo značajna. Bombardirani smo reklamama o lijepim zubima kao o idealu ljepote. Da bi se to postiglo jednako su važne i bijela estetika zuba i ružičasta estetika zubnog mesa. No što kada dođe do poremećaja u skladu, kada se javi krvarenje zubnog mesa i njegovo povlačenje?

Što je parodontitis?

Parodontitis je vrlo česta bolest koja pogađa uglavnom stariju populaciju, ali može se javiti i kod mlađih osoba. Kako sama riječ kaže, radi se o upali parodontnog ligamenta, strukture koja povezuje zub sa kosti unutar usne šupljine. Kako bismo razumjeli zbog čega i kako ona nastaje, važno je znati nekoliko stvari.

Koji je uzrok nastanka parodontitisa?

Glavni, ali je važno napomenuti ne i jedini, uzrok parodontitisa je nekontrola zubnog plaka. Drugim riječima, ukoliko postoji neadekvatno održavanje oralne higijene javit će se upala zubnog mesa – gingive, pod nazivom gingivitis. Najčešći simptomi uključuju krvarenje i crvenilo zubnog mesa, loš zadah, ali rijetko bol. Zubno meso je osjetljivo na uporabu lijekova i na hormonske utjecaje, kao i na mehaničke iritacije, pa smo svi makar jednom u životu iskusili simptome takve upale.  Ali kada nastane upala gingive uzrokovana plakom, najbolje si možemo pomoći pravilnim četkanjem zuba jer je mehaničko uklanjanje plaka zlatni standard održavanja optimalne oralne higijene. Također, preporučuje se i upotreba zubnog konca, interdentalnih četkica i vodica za ispiranje usta, a danas se već može reći i da pripadaju u imperativ kad se radi o oralnom zdravlju.

Međutim, ukoliko gingivitis perzistira, i na vrijeme se ne poduzmu mjere za kontrolu plaka i njegovo uklanjanje, upala napreduje do stadija parodontitisa. Parodontitis zahvaća sami parodontni ligament, uzrokuje njegovo propadanje i stvaranje takozvanih “džepova” te ima za posljedicu nestanak koštane potpore oko zuba koja u najtežim slučajevima može dovesti do ispadanja zuba. Tako su najčešći simptomi prodontitisa povlačenje zubnog mesa i pojava takozvanih crnih trokuta između zuba te povećana mobilnost zuba. I zato su od velike važnosti redoviti posjeti vašem stomatologu kao bi se na vrijeme uočila i prevenirala takva stanja i to jednostavnim postupkom čišćenja zubnog kamenca i poliranja.

Koji su postupci u liječenju?

U slučaju postavljanja dijagnoze parodontitisa, nužna je provedba parodontološke terapije koja uključuje strojno i ručno čišćenje “džepova” nastalih oko zuba, a nerijetko zahtijeva i upotrebu antibiotika.

Uz analgetike, antibiotici su jedni od najprepisivanijih lijekova u stomatologiji. Unutar okvira upale parodonta, koriste se kao dodatna mjera za kontrolu bakterija, koje su i glavni uzročnici te upale. Mogu se primijeniti i lokalno, samo u džepove nastale oko zuba, ali je puno češća njihova sistemska primjena. Osim u tu svrhu, prepisuju se i za druge dentalne infekcije, kao što su apscesi i granulomi, te kao profilaksa prilikom zahvata kod rizične skupine pacijenata.

Najčešće nuspojave uporabe antibiotika su mučnina i povraćanje, proljev, osip te gljivične infekcije.

Zbog čega nastaju gljivične infekcije?

Ljudsko je tijelo dom brojnim bakterijama koje nastanjuju probavni sustav i usnu šupljinu. Kada se javi potreba za uporabom antibiotika kako bi se borili protiv neželjene infekcije, u tom procesu djelovanja antibiotici ubijaju i dobre bakterije te dolazi do poremećaja u crijevnoj mikroflori. Ne samo da dolazi do promjene u ravnoteži među brojim bakterijskim vrstama, već se smanjuje i njihov broj te raznolikost. Smanjenje raznolikosti bakterija se može povezati sa nekim upalnim bolestima crijeva. Čak i samo jedna primjena antibiotika kroz prepisani broj dana može uzrokovati promjene mikrobioma u probavnom sustavu na 6 mjeseci i više.  Naravno, utjecaj antibiotika na crijevni mikrobiom ovisi o raznim čimbenicima. Oni uključuju vrstu samog antibiotika, duljinu trajanja terapije,  učestalost ponavljanja terapije te stanje samog mikrobioma prije početka uzimanja antibiotika.

Studije su pokazale da antibiotici također utječu na samu probavu te se mogu povezati sa  gastrointestinalnim upalama, upalnom bolesti crijeva pa čak i kolorektalnim karcinomom.

S obzirom da mikrobiom crijeva utječe na imunosni sustav, pogotovo u dječjoj dobi, bilo kakav disbalans u crijevnoj mikroflori se može odraziti i na imunosni odgovor.

Stoga se javila potreba za rješenjem koje bi spriječilo negativan utjecaj antibiotika na crijevni mikrobiom i pojavili su se dodaci prehrani pod nazivom probiotici. Probiotici su se pokazali učinkovitima u oporavku mikroflore nakon uzimanja antibiotika, a određene vrste pomažu i stabilizaciji samog mikrobioma tijekom antibiotske terapije. Također, sprječavaju da neke bakterijske vrste prevladaju ukoliko dođe do disbalansa koji bi išao njima u korist.

Imajući to sve na umu, briga o oralnom zdravlju ipak počinje kod kuće. Također, važni su redoviti pregledi kod stomatologa kako bi se prevenirala bilo kakva stanja koja mogu dovesti do uporabe antibiotika. Ukoliko pak dođe do potrebe za antibiotikom važno je misliti i o zdravlju crijevne mikroflore. Nužnost korištenja probiotika tijekom antibiotske terapije pokazala se izrazito učinkovitom u smislu izbjegavanja neželjenih nuspojava. Antibiotici su nezamjenjivi u borbi protiv bakterijskih infekcija. Treba ih koristiti odgovorno i racionalno. A kako bi se njihov štetni utjecaj na crijevni mikrobiom sveo na minimum važna je edukacija o probioticima i njihovom sve većem značaju u zaštiti crijevne mikroflore.

Klara Kovačević, dr.med.dent.