Nije željena, ali je učestala – Putnička dijareja
Naše crijevo koloniziraju bakterije koje međusobno koegzistiraju i u normalnim okolnostima ne rade nam nikakve probleme. Međutim kada promijenimo zemlju, posebno ako putujemo u zemlje sa drugačijom klimom od naše susrećemo se s bakterijama na koje naše crijevo nije naviklo što može posljedično uzrokovati dijareju.
Putnička dijareja pogađa oko 50% ljudi koji putuju u zemlje koje imaju drugačiju klimu, hranu i sanitarne uvjete od onih na koje smo navikli (Azija, Indija, Južna Amerika). Najčešći uzročnik je enterotoksična E.coli karakteristična za zemlje u razvoju. Bolest je obično blaga i brzo prolazi, ali je neugodna i može upropastiti putovanje. Najčešći simptomi uključuju:
vodenaste stolice (3-4 puta dnevno)
grčeve u trbuhu
nadutost
opću slabost
može se javiti temperatura i mučnina
dehidracija koja se javlja kao posljedica učestalih stolica
Kako se razvije putnička dijareja?
Tijekom putovanja možete biti izloženi bakterijama, virusima ili parazitima koji uzrokuju bolesti putem kontaminirane vode ili hrane. Najčešći uzročnici po skupinama su:
Bakterije: enterotoksigene E. coli (ETEC), ali i druge bakterije poput Shigella, Campylobacter i Salmonella.
Virusi: Norovirus i rotavirus su među čestim virusnim uzročnicima.
Paraziti: Giardia lamblia, Cryptosporidium i Entamoeba histolytica su paraziti koji mogu izazvati putničku dijareju.
Mnogim zemljama u razvoju još uvijek nedostaju resursi za uništavanje zagađivača vode te za obradu. Stanovnici ovih zemalja odrasli su pijući vodu i vjerojatno su razvili imunitet na organizme od kojih se putnici razbolijevaju.
Osobe koje rukuju hranom često neće shvatiti rizik te prakticirati rigoroznu higijenu, što potencira razmnožavanje mikroorganizama i kontaminaciju hrane.
Dobre bakterije koje naseljavaju crijeva naši su najvažniji saveznici u borbi protiv dijareje. Dokazano je pozitivno djelovanje probiotika u prevenciji i terapiji dijareje.
Što mogu napraviti da si pomognem?
Dodatan unos „dobrih" bakterija od velike je koristi u podržavanju općeg zdravlja, stoga je dobro započeti sa uzimanjem probiotičkih kultura već i prije samog polaska na putovanje. Nije svejedno koje probiotičke bakterije uzimamo. Učinkovitost sojeva dokazana je znanstvenim istraživanjima te se stoga rezultati istraživanja dobiveni s određenim sojem ne mogu primjenjivati na neke druge neistražene sojeve. Podaci o rodu, vrsti i soju osnovni su podaci o određenom probiotiku, a takva nomenklatura prihvaćena je u znanstvenoj zajednici. Važna je raznovrsnost, aktivnosti i „radna sposobnost“ unesenih bakterija da bi imali utjecaj na funkcije crijeva.
Pravilna funkcija crijevne barijere također se smatra važnim obrambenim mehanizmom čija je svrha održavanje integriteta epitela, te kao posljedica toga zaštita organizma od štetnih vanjskih utjecaja. Ukoliko je barijera oštećena, prehrambeni i bakterijski antigeni induciraju upalne procese koji mogu rezultirati crijevnim poremećajima.
Prema istraživanju Meta-analysis of probiotics for the prevention of traveler’s diarrhea -Lynne V. McFarlanda dostupnom na www.sciencedirect.com može se vidjeti da probiotičke kulture Bifidobacterium bifidum (koja uspostavlja ravnotežu crijevne mikroflore) i Lactobacillus acidophilus (ima antimikrobno djelovanje) mogu pomoći u slučaju putničke dijareje. Probiotici povoljno djeluju na prateće neugodne simptome u vremenskom roku od 24 do 48 sati.
Kada uzimati probiotike?
Preporučuje se preventivno uzimanje probiotika 5 dana prije polaska na putovanje i u toku putovanja. Prilikom odabira probiotika obratite pažnju i na temperaturu koju podnose probiotici, birajte probiotik koji možete nositi u torbi odnosno koji je moguće držati na sobnoj temperaturiu jer često na putovanju nemate dostupan frižider.
Ostale metode prevencije razvoja putničke dijareje uključuju:
Pijte flaširanu ili prokuhanu vodu.
Izbjegavajte led u pićima.
Jedite dobro kuhanu hranu koja je još uvijek topla.
Izbjegavajte sirovo voće i povrće koje ne možete sami oguliti.
Često perite ruke sapunom i vodom.
Koristite alkoholne gelove za dezinfekciju ruku.
U slučaju razvoja dijareje jako je bitno pravovremeno liječenje koje uključuje:
Rehidraciju: Najvažniji korak je nadoknađivanje tekućine. Oralne rehidracijske soli (ORS) su vrlo učinkovite.
Antidijaroici (npr. loperamid) mogu smanjiti broj stolica, ali se ne preporučuju kod bakterijskih ili parazitskih infekcija bez antibiotika.
Antibiotici se koriste samo kada su simptomi ozbiljni ili traju duže od nekoliko dana, i to uz preporuku liječnika.
Aktivni ugljen: ugljen može potencijalno smiriti proljev, tako što apsorbira tekući sadržaj stolice, čineći je čvršćom.
Probiotici: Uz liječenje mogu pomoći u obnovi normalne crijevne flore.
Obavezno posjetite liječnika:
Ako dijareja traje duže od 48 sati
Ako su prisutni teški simptomi kao što su visoka temperatura, krvava stolica ili jaka dehidracija.
Ako putnik ima kronične bolesti ili oslabljen imunološki sustav.
Zaključak
Neželjene probavne smetnje tijekom putovanja mogu se izbjeći!
Putnička dijareja je neugodna, ali obično bezazlena pojava koja se može preduhitriti i liječiti prevencijom te pažnjom usmjerenom prema higijeni i pravilnim izborom hrane i pića. U slučaju težih simptoma, važno je potražiti medicinsku pomoć.