Kako se razvija crijevna flora?

Razvoj crijevne flore - od rođenja do starosti.

Ekosustavi su dinamični – kao i crijevna flora (crijevni mikrobiom) koja tijekom života reagira na vanjske i unutarnje utjecaje. Značajan razvoj crijevnog mikrobioma događa se od rođenja do treće godine života. Zatim se zajednica mikroorganizama u crijevima stabilizira do odrasle dobi. Kako starimo, raznolikost vrsta može se smanjiti, a crijevna mikrobiota može postati sve nestabilnija.

Kada se razvija crijevna flora?

Značajan početak crijevne kolonizacije je rođenje. Tijekom razvojne faze, koja može trajati od jedne do tri godine, crijevna flora (crijevna mikrobiota) mnogo je nestabilnija od mikrobiote odraslih te je stoga posebno osjetljiva na poremećaje, npr. B. putem antibiotika. Takvi poremećaji također su kritični jer je u prvim godinama života razvoj crijevne mikrobiote usko povezan s razvojem imunološkog sustava.

Usporedni razvoj crijevne flore i imunološkog sustava

Crijevna flora i imunološki sustav razvijaju se zajedno. Tijekom prirodnog poroda majka prenosi bakterijske kulture iz svoje vaginalne i crijevne mikrobiote na dijete. Bakterije se u početku nastanjuju u djetetovim crijevima i mogu se prilagoditi sredini bogatoj kisikom, kao što su Predstavnici rodova Enterobacterium, Lactobacillus, Staphylococcus i Enterococcus. Kao rezultat njihove aktivnosti, crijeva postupno ostaju bez kisika, što omogućuje kolonizaciju crijeva bakterijama osjetljivim na kisik, kao što rodovi Bifidobacterium i Bacteroides.

Imunološki sustav djeteta u početku još nije u potpunosti razvijen. Određenu imunološku zaštitu dojenčetu daje majka, a urođeni imunološki sustav također pomaže u obrani od patogena. Međutim, posebno se stečeni imunološki sustav tek treba razviti. Čini se da je crijevni mikrobiom od posebne važnosti za formiranje i treniranje imunoloških stanica stečenog imunološkog sustava.

Razvoj crijevne mikrobiote u ranom djetinjstvu usko je povezan s razvojem imunološkog sustava.

Sastav crijevne flore u početku se stalno mijenja

Nakon rođenja i početne kolonizacije crijeva, na sastav bakterijske zajednice prvenstveno utječe prehrana djeteta.

Kod dojene djece u početku postoji prirodna dominacija bifidobakterija (do 90% u dojenčadi), čemu su uvelike zaslužne prebiotičke tvari sadržane u majčinom mlijeku (oligosaharidi ljudskog mlijeka). Osim toga, majčino mlijeko ima individualni mikrobiom preko kojeg se dojenče izravno opskrbljuje korisnim bakterijama. Crijevni mikrobiom nedojene djece, pak, karakterizira smanjeni broj bifidobakterija.

Odvikavanjem od dojenja i uvođenjem dohrane mijenja se sastav mikrobioma u raznolik mikrobiom kakav možemo pronaći i kod odraslih. Do dobi od oko tri godine taj je proces uglavnom završen i sastav crijevne mikrobiote se stabilizira.

Mikrobiom majčinog mlijeka

Prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama dojenje predstavlja optimalnu prehranu za dojenče. Uz to što osigurava sve bitne hranjive tvari, majčino mlijeko prirodno sadrži široku lepezu bioaktivnih tvari koje su korisne za zdravlje dojenčeta, uključujući žive bakterije poput laktobacila i bifidobakterije, kao i prebiotičke komponente, tzv. oligosaharidi humanog mlijeka (HMO). Dijete se putem majčinog mlijeka direktno opskrbljuje korisnim bakterijama i njihovom hranom. To je važno jer raznolik mikrobiom djeteta potiče razvoj imunološkog sustava i može zaštititi od bolesti.

Kako se razvija mikrobiom majčinog mlijeka predmet je aktualnih istraživanja. Neke od bakterija dospijevaju u majčino mlijeko u kontaktu s kožom. Međutim, pokazalo se da crijevna flora majke također utječe na mikrobni sastav majčinog mlijeka. Čini se da postoji transport bakterija iz majčinih crijeva u mliječne žlijezde ili majčino mlijeko. Posebne imunološke stanice imaju ulogu u transportu.

Stabilna crijevna flora kod odraslih

Od mlade odrasle dobi nadalje, crijevna flora u zdravih odraslih osoba obično ostaje dugo stabilna. Međutim, na ovu stabilnost mogu utjecati vanjski utjecaji kao što su: neuravnotežena prehrana, stres i bolest. Važan čimbenik utjecaja je i uporaba lijekova, kao što su antibiotici. Osobito antibiotici širokog spektra mogu tijekom godina promijeniti sastav crijevnog mikrobioma. Budući da poremećena crijevna flora može biti povezana s brojnim bolestima, neophodno je spriječiti poremećaje zdravom prehranom ili stilom života .

Razina kondicije utječe na raznolikost bakterija u starijoj dobi

S godinama se crijevna flora mijenja i postaje sve nestabilnija. Razlozi za to leže u prirodi stvari: starije osobe najčešće uzimaju lijekove koji mogu negativno utjecati na crijevni mikrobiom. Osim aktivnosti, često se smanjuje i apetit, što znači da se hranjive tvari neophodne za zdravlje crijeva možda više ne unose u dovoljnim količinama. S godinama se često opaža smanjenje bakterijske raznolikosti, osobito korisnih Bifidobacteria i Bacteroides. Zauzvrat, može doći do porasta potencijalno patogenih klica.

Zanimljivo je da se te promjene ne uočavaju kod zdravih starijih osoba u dobroj formi. Njihova crijevna flora obično pokazuje visoku razinu raznolikosti i u starijoj dobi, sličnu onoj u mladih i sredovječnih odraslih osoba.

Dobro je znati.

Na sastav crijevne flore (crijevnog mikrobioma) utječu različiti unutarnji i vanjski čimbenici. To omogućuje optimalnu prilagodbu različitim staništima i uvjetima. No, negativni utjecaji mogu poremetiti ravnotežu crijevne flore, što može imati zdravstvene posljedice za organizam. Stoga treba u skladu s tim podržati stabilnost crijevnog mikrobioma.