Učinak probiotika na liječenje djece s
atopijskim dermatitisom (AD)
Procjenjuje se da jedno od osmero djece boluje od atopijskog dermatitisa! Njemačko dermatološko društvo (DDG) navodi da svake godine od AD oboli 2 milijuna djece i 2,5 milijuna odraslih. U SAD-u, nedavna istraživanja procjenjuju prevalenciju AD u odraslih na 7-10% stanovništva.
Unutar Europe brojke se znatno razlikuju ovisno o studiji. U britanskim i skandinavskim studijama od 1990. godine broj oboljele školske djece iznosio je između 9,7 i 23%. Britansko istraživanje desetogodišnjaka pokazalo je da je 41% njih u nekom trenutku patilo od ekcema. Dr. Greta Gunek Mačukat iz Dječje bolnice Srebrnjak kaže da od atopijskog dermatitisa pati od 3-5% djece, a zanimljivo je i što 30 - 50 % te djece razvije astmu.
Mnoga djeca s AD tijekom godina razviju druge alergijske bolesti, poput bronhijalne astme, peludne groznice ili alergije na hranu.
Atopijski dermatitis uobičajena je bolest dojenčadi ili ranog djetinjstva za koju genetski čimbenici mogu stvoriti sklonost, a pokreću je različiti antigeni. AD karakterizira kronični ili relapsirajući upalni dermatitis. Atopija se opisuje kao "osobna ili obiteljska sklonost proizvodnji IgE antitijela kao odgovor na niske doze alergena, obično proteina, i razvijanju tipičnih simptoma kao što su astma, rinokonjunktivitis ili atopijski dermatitis. Zato se posljednjih godina pokušavaju pronaći novi načini liječenja i prevencije atopijskog dermatitisa, stoga je ova studija obećavajuća!
Jeste li znali da su probiotici učinkoviti u smanjenju SCORAD (klinički alat koji se koristi za procjenu proširenosti i ozbiljnosti ekcema (SCORing Atopic Dermatitis)) indeksa pacijenata s atopijskim dermatitisom, serumskih IL-5 (interleukin), IL-6 , IFN-γ (interferon gama) i ukupnih razina IgE u serumu? Prema jednoj studiji provedenoj na četrdeset ispitanika dokazano je upravo tako!
U ovoj dvostruko slijepoj, randomiziranoj, placebom kontroliranoj studiji, cilj je bio procijeniti učinak kombinacija sojeva Bifidobacterium bifidum, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus casei i Lactobacillus salivarius u liječenju atopijskog dermatitisa kod pedijatrijskih bolesnika. U studiju je bilo uključeno uključeno četrdeset pedijatrijskih pacijenata (23 muških i 17 ženskih) u dobi od 1 do 13 godina. Sva su djeca zadovoljila dijagnostičke kriterije za atopijski dermatitis prema definiciji Hanifin i Rajka (koji su definirali tablicu koja uključuje niz kriterija za atopijski dermatitis). Kriteriji za uključivanje bili su: umjereni do teški indeks bodovanja atopijskog dermatitisa (SCORAD) rezultat 6,7; starosna dob 1-13 godina; odsutnost bilo koje druge bolesti; nisu koristili nikakve lijekove uključujući antihistaminike i kortikosteroide četrnaest dana prije ispitivanja; i odsutnost gastrointestinalne malapsorpcije.
Probiotičkoj skupini davan je probiotski kompleks koji je sadržavao B. bifidum, L. acidophilus, L. casei i L. salivarius tijekom 8 tjedana. S druge strane, placebo skupina dobivala je obrano mlijeko u prahu i dekstrozu. Svi parametri uključujući citokine u serumu, eozinofilni kationski protein), SCORing indeks atopijskog dermatitisa (SCORAD) i ukupni serumski imunoglobulin E (IgE) izmjereni su i u skupini koja je primala probiotike i u skupini koja je primala placebo na kraju 8 tjedana.
Zaključak studije pokazao je da je značajnu statističku razliku, odnosno došlo je do smanjenja serumskih razina interleukina (IL)-5, IL-6 i interferona (IFN)-γ u probiotičkoj skupini nakon tretmana. Razina ukupnog IgE u serumu smanjila se s 427±500 IU/ml na 281,9±405 IU/ml u skupini koja je primala probiotike. U skupini koja je primala placebo, ukupni IgE u serumu porastao je s 337,3 ±298 IU/ml na 347,7±271,3 IU/ml. Razlika između razina IgE u serumu nakon tretmana u skupini koja je primala probiotike i onih u skupini koja je primala placebo bila je također statistički značajna.
Narušena harmonija unutar crijevnog mikrobioma (više o mikrobiomu ovdje) može doprinijeti i propusnosti crijeva (više o propusnosti crijeva ovdje) te utjecati na razna kožna stanja među kojima i atopijski dermatitis. Zato je važno u proces dijagnostike i liječenja uključiti i razmotriti crijevni mikrobiom, analizom stolice provjeriti njegov status te time doprinijeti bržem i što uspješnijem oporavku djetetove kože, a samim time i kvalitete života kako djeteta tako i roditelja.
Sretno dijete, sretni roditelji!
Izvorna studija :
Effect of Probiotics on the Treatment of Children with Atopic Dermatitis
Yavuz Yeşilova, M.D., Ömer Çalka, M.D., Necmettin Akdeniz, M.D.1, Mustafa Berktaş, M.D.