Zašto se ljeti češće javljaju vaginalne infekcije?

Klasični ženski razgovori obuhvaćaju razni spektar tema među kojima se često nađe i zdravlje intimnog područja, posebno sada kada nam se bliži ljeto i topli dani. To je za većinu razdoblje opuštenijih dana, češćih druženja, stvaranja uspomena i uživanja u suncu, ali za neke žene to predstavlja period češćih vaginalnih infekcija.

Zašto je to tako? Neke od vas su možda jednom ili više puta tijekom života iskusile neugodne simptome poput svrbeža, peckanja ili pojačanog vaginalnog iscjetka, ali jeste li ikada čuli za pojam vaginalni mikrobiom i kakve veze on ima sa cijelom pričom?

Što je to vaginalni mikrobiom?

Prvo ćemo razjasniti pojmove vaginalna flora (mikrobiota) i vaginalni mikrobiom jer ćete u raznim člancima možda naići samo na jedan ili drugi termin. Vaginalna flora (mikrobiota) označava sve mikrobe koji nastanjuju vaginalno područje, a to su bakterije, ali i virusi, gljivice i sve vrste jednostaničnih organizama. Vaginalni mikrobiom označava skup gena svih mikroba vaginalnog područja, mikrobiom neprestano prolazi kroz fluktuacije tijekom ženskog menstrualnog ciklusa i cijelog života žene. Sluznicu rodnice čini slojeviti skvamozni nekeratinizirani epitel prekriven cervikovaginalnim sekretom. Sluznica rodnice dobiva kisik, glukozu i druge hranjive tvari iz submukoznih tkiva u podlozi difuzijom zbog ograničene opskrbe krvlju (Linhares i sur., 2011. ). Time se uspostavljaju relativno anaerobni uvjeti staništa.

U vaginalnom mikrobiomu kod zdravih žena vidljiva je izražena dominacija Lactobacillusa uz nisku bakterijsku raznolikost. Kada dođe do disbioze posljedično dolazi do promjene u sastavu vaginalnog mikrobioma što dovodi do bakterijske vaginoze. Bakterijska vaginoza karakterizirana je značajnim povećanjem broja bakterija, a posebno Garderella spp. Kao i povećanom bakterijskom raznolikosti anaerobnih i fakultativno anaerobnih vrsta. Razlika između ovih vrsta je u tome što anaerobnim vrstama prisutnost kisika otežava život i rast dok fakultativno anaerobne vrste mogu živjeti i rasti u prisutnosti kisika ili bez njega.

Zajedno, one tvore biofilm na stanicama vaginalnog epitela te istiskuju „dobre“ bakterije Lactobacillus. Ovakvo narušavanje vaginalne homeostaze može dovesti do pojave akutnih simptoma te posljedično prouzrokovati dugoročne posljedice.

U ekosustavu postoji homeostatski i međusobni odnos između mikrobiote i njezinog ljudskog domaćina. Domaćin osigurava vlažno, hranjivo i toplo stanište za mikrobe, dok rezidentna mikrobiota proizvodi antimikrobne i protuupalne čimbenike. Time je uspostavljena prva linija obrane protiv tuđih mikroorganizama. Ipak, tu ravnotežu mogu narušiti unutarnji i/ili vanjski čimbenici.

Prepoznajte simptome!

Najčešći akutni simptomi narušene vaginalne homeostaze uključuju:

• pojačan vaginalni iscjedak

• pojačano pražnjenje

• crvenilo vulve

• neugodan miris (riblji miris)

• peckanje ili svrbež u području vulve

Dugoročne posljedice vaginalne disbioze mogu uključivati:

• oštećenje mukozne barijere

• promicanje uzlaznih infekcije gornjeg genitalnog trakta

• otpornost na antibiotike ili slabija imunološka obrana

• povećan rizik od upalne bolesti zdjelice i neplodnosti

• promicanje istodobnih infekcija uzročnicima SPI (spolno prenosive infekcije)

• komplikacije u trudnoći (skraćenje grlića maternice, prijevremeni porod, prsnuće ovoja)

Kronične infekcije sa relapsirajućim sklonostima često dovode do smanjenja kvalitete života s trajnim posljedicama poput smanjenog libida i seksualne aktivnosti, problema u vezi, te depresije.

Zašto se ljeti češće javljaju vaginalne infekcije?

Ljeti svi uživamo u suncu, moru, druženju i razgovorima uz bazene - uživamo mi, ali isto tako i neželjene vrste bakterija i gljivica kojima odgovara toplije vrijeme te vlažna okolina čime se potencira njihov rast. Rezultat toga su češće infekcije intimnog područja.

Gljivične infekcije se ljeti javljaju najčešće jer su toplina i vlaga posebno drage gljivicama. Istraživanja su pokazala da će 75-80% i više žena tijekom života imati vaginalnu infekciju uzrokovanu Candidom vaginalis koja je među gljivicama najčešći uzročnik upala. Upale uzrokovane gljivicama često su ponavljajuće kod žena koje su ih već imale, što dodatno potencira uzimanje antibiotika koji narušavaju vaginalnu floru. Candida može predstavljati veliki problem, a ukoliko se pojavi vaginalna infekcija Candidom to može značiti da je njezin broj u crijevima također povećan, odnosno da je došlo do prerastanja Candide u crijevu. Do porasta Candide u crijevu može doći kada joj se zadovolje uvjeti za rast, a to može biti nakon uzimanja antibiotika ili nekih drugih lijekova, pretjerana konzumacija hrane bogate šećerom, stres, uzimanje hormonske terapije ili oslabljeni imunološki sistem itd. Porast Candide u crijevu može se otkriti analizom stolice (više o analizama pronađite na www.proimmun.hr) ili ukoliko se sumnja na sistemsku kandidijazu, analizom antitijela iz krvi - u tom slučaju potrebno je liječiti cijeli organizam, a ne samo lokalno.

Simptomi vaginalne gljivične infekcije koji se najčešće javljaju su:

• svrbež

• peckanje

• osjećaj žarenja

• edem i crvenilo

• gusti bijeli (sirasti) iscjedak- često bez mirisa

• smetnje pri spolnom odnosu ili mokrenju

Osim gljivica, postoji mnogo drugih mikroorganizama koji mogu uzrokovati vaginalne infekcije, neke od njih su: Gardnerella vaginalis, Trichomonas, Herpes, Chlamydia, Mycoplasma, Ureaplasma i dr.

Infekcije i/ili iritacije intimnog područja mogu se javiti i nakon depilacije ili brijanja, spolnog odnosa, te kao alergijska reakcija na neki od higijenskih proizvoda.

Spriječi i liječi!

Važno je znati da postoje načini da se prevenira disbalans vaginalnog mikrobima te spriječe infekcije, a u slučaju infekcije od velike je važnosti pravovremeno liječenje kako bi se na vrijeme prevenirale dugoročne posljedice. Donosimo vam neke od najvažnijih preventivnih postupaka:

• Razdoblje oko mjesečnice posebno je osjetljivo te zahtijeva još malo više pažnje. Ljeti bi mijenjanje higijenskih uložaka i tampona trebalo biti učestalije, a dugo sjedenje na istom mjestu na vruće dane trebalo bi minimalizirati – posebno ako sjedite u mokrom kupaćem kostimu ili u sauni!
  

• Nakon sportske aktivnosti i pojačanog znojenja svakako se istuširajte, ali intimno područje poštedite agresivnih šampona i sapuna jer alkalne tvari i proizvodi visoke pH vrijednosti mogu dodatno iritirati kožu. Birajte proizvode koji imaju blago kiseli pH od 4,5 koji će štititi prirodni mikrobiom osjetljivog intimnog područja.

• Prilikom spolnog odnosa uvijek koristite zaštitu!

• Uzimajte dobre bakterije! Probiotici su važni stanovnici kako vaginalnog tako i crijevnog mikrobioma, koji održavaju harmoničan odnos unutar zajednice i tako vas štite od mnogih napadača. Najvažniji probiotik za vaginalnu floru je Lactobacillus za kojeg je dokazano da je i najrašireniji stanovnik vaginalne flore. Čarobni Lactobacillus je „dobra“ bakterija koja prirodno živi uglavnom u tankom crijevu. Ima mnoge blagodatne koristi za ljudski organizam, a godine 1907. dr. Metchnikoff prvi je predložio koncept probiotičkih bakterija, pretpostavivši da su laktobacili važni za promicanje ljudskog zdravlja i dugovječnosti te da bi konzumacija bakterija koje proizvode mliječnu kiselinu, poput laktobacila pronađenih u jogurtu, mogla biti korisna za prevenciju starenja i produljenje životnog vijeka.

Neke od važnijih uloga laktobacila su: ima ulogu u snižavanju razine kolesterola i triglicerida a to čini dekonjugacijom žučnih soli i proizvodnjom kratkolančanih masnih kiselina (Fraumene, 2018). Proizvodi mliječnu kiselinu koja može spriječiti štetne bakterije da se nasele u crijevima. Sprječava pretilost izazvanu HFD-om (prehrana sa visokim udjelom masnoća) i potiče zdravlje jetre (Zhou, 2012). U usporedbi s mnogim drugim probioticima, L. acidophilus ima bolju otpornost na kiseline i žučne soli. Ove karakteristike olakšavaju preživljavanje i proliferaciju L. acidophilus u surovom okruženju gastrointestinalnog trakta. Njegova sposobnost da preživi u tim uvjetima pruža daljnje mogućnosti za njegove proizvode da uspješno funkcioniraju u ljudskom tijelu.

Kako oralno uzimanje probiotika uvelike utječe na vaginalnu floru?

Kolonizacija crijeva- oralni probiotici najprije koloniziraju crijeva, gdje mogu pomoći u održavanju zdrave crijevne flore. Zdrava crijevna flora može imati pozitivan učinak na vaginalnu floru jer su crijeva i vagina međusobno povezani putem cirkulacije bakterija između tih dvaju sustava. Zdrava crijevna flora također može spriječiti prekomjeran rast patogenih bakterija koje mogu kolonizirati vaginu. Oralno uzimanje probiotika doprinosi poboljšanju imunološkog sistema što može pomoći u borbi protiv patogenih mikroorganizama u cijelom tijelu, uključujući vaginu. Jači imunološki odgovor može doprinijeti zdravijem vaginalnom mikrobiomu. Iako rjeđe, može se dogoditi da „dobre“ bakterije iz crijeva kroz perineum dospiju do vagine, ovaj prijenos događa se zbog fizičke blizine vagine i crijeva.

Osim oralnog uzimanja probiotika važno je koristiti i lokalne probiotike u vidu vaginaleta jer se time povećava broj vaginalnih laktobacilusa lokalno što doprinosi borbi protiv patogenih bakterija.

Unos probiotika je bitan, ali bitno je hraniti ih te tako pospješiti njihov rast, a to možete učiniti tako da povećate unos vlakana (prebiotika) koji služe kao hrana našim dobrim bakterijama.

„Lactobacillus je najzastupljeniji mikroorganizam u vagini, koji je vezan uz barijeru vaginalne sluznice. Lactobacillus prianja uz vaginalni epitel i može kompetitivno spriječiti kolonizaciju patogena. Čimbenici koje proizvodi Lactobacillus, poput bakteriocina i vodikovog peroksida (H2O2), mogu inhibirati rast patogenih mikroorganizama i održavati nisku pH okolinu vagine. Probiotici igraju važnu ulogu u održavanju stabilnosti vaginalnog mikrookoliša, poboljšanju imunološke obrane i blokiranju progresije raka vrata maternice.“ - The role of probiotics in vaginal health, Zhaojun Mei and Dandan Li

Zaključak

Ljeti često ne razmišljamo o tome da bi nas mogao zadesiti neki problem poput vaginalne infekcije, obično jedva čekamo godišnji za bezbrižno uživanje, a baš taj period vrućina koji kreira vlažno područje pogodno za rast bakterija i gljivica rizičan je za razvoj vaginalnih upala i zato je bitno posvetiti posebnu pažnju svome cijelom organizmu s malo većim naglaskom na intimno područje koje je posebno ugroženo u vrijeme vrućih ljetnih dana!