Štitnjača i mikrobiota

Crijevna flora naziva se još i mikrobiota. Sastav mikrobiote utječe na iskoristivost osnovnih mikronutrijenata za funkcioniranje štitnjače. Promijenjen sastav mikrobiote čest je kod autoimunih bolesti kao što su Hashimotov tireoiditis i Gravesova bolest.

Hashimotov tireoiditis najčešći je poremećaj štitnjače u svijetu s općom prevalencijom od oko 10-12% i karakterizira ga kronična upala, autoantitijela protiv peroksidaze štitnjače (TPO) i tireoglobulina (TG), što dovodi do hipotireoze, a često i destrukcije štitnjače.

Gravesova bolest ima prevalenciju od 1-1,5% i obilježena je autoantitijelima protiv receptora za stimulaciju štitnjače, što uzrokuje hiperaktivnost štitnjače. Gravesova orbitopatija je najrelevantnija ekstratireoidna manifestacija. Posljedice ovih dvaju autoimunih poremećaja utječu na cjelokupni ljudski metabolizam.

Poremećaj štitnjače često je vezan uz crijevnu disbiozu. Zbog tog stanja nastaje oštećenje crijevne membrane, povećanje crijevne propusnosti i poremećaj apsorpcije hrane koje posljedično mogu utjecati na promjene imunološkog odgovora.

Crijevne bakterije imaju utjecaj na stvaranje određenih vitamina i regulaciju imunološkog odgovora. Za stvaranje hormona štitnjače ključni su jod, željezo, bakar, selen i cink koje unosimo hranom.

Dodatak probiotika i dijetalnih vlakana u prehrani, može pomoći u regulaciji mikrobiote i povoljno djelovati na hormone i funkciju štitnjače.

Preuzeto sa: https://stitnjaca.com/stitnjaca-i-mikrobiota/