Što je crijevna flora?

Crijevna flora najvažnija je mikrobiota kod ljudi

Oko 99% mikroorganizama koji koloniziraju tijelo nalaze se u crijevima. Zbog toga se crijevna flora, poznatija kao crijevna mikrobiota, smatra najvažnijom mikrobiotom kod ljudi. S ukupno oko 100 trilijuna bakterija, crijevna mikrobiota čini oko 1-2 kg tjelesne težine.

Crijevna flora - 1. zaštitna razina crijeva

Tri razine zaštite crijeva

Crijevna flora (crijevna mikrobiota) predstavlja prvu od tri razine zaštite u crijevu i značajno doprinosi osiguravanju funkcije crijevne barijere protiv štetnih utjecaja. Zajedno sa crijevnom sluznicom i imunološkim sustavom povezanim s crijevima, čini tzv. crijevnu barijeru.

Crijevna barijera, a posebno važnost crijevne flore već se neko vrijeme sve više istražuju s obzirom na njihovu važnost za razvoj i progresiju bolesti iz različitih medicinskih područja.

Poznati predstavnici crijevne flore

Iznad svega, središnju ulogu ima raznolikost crijevne mikrobiote. Prisutnost širokog spektra crijevnih bakterija obično je povezana sa zdravom crijevnom mikrobiotom. Postoje neki dobro poznati predstavnici bakterija koje se nalaze u crijevima gotovo svih ljudi. To prvenstveno uključuje:

Bifidobakterije

Bifidobakterije su jedan od najvećih i najvažnijih rodova bakterija u crijevima, čineći oko 10%. Nastanjuju se prvenstveno u debelom crijevu i, između ostalog, mogu podržati druge korisne bakterije u crijevima i mogu pomoći u obrani od patogena.

Laktobacili

Laktokoki

Enterokoki

Osim toga, poznati su i drugi predstavnici iz skupine bakterija, kao što su: Akkermansia muciniphila, Faecalibacterium prausnitzii i neki neškodljivi predstavnici Escherischia coli (E. coli), koji su dio prirodne crijevne flore i povezuju se s pozitivnim učincima na zdravlje. Osim bakterija, koje su daleko najveća i najvažnija skupina crijevne flore (cca. 90%), tu su i drugi mikroorganizmi kao što su npr. kvasci, poznati kao dio prirodne crijevne flore.

Ljudska mikrobiota

Ljudsko tijelo naseljeno je brojnim i vrlo različitim mikroorganizmima koji se zajednički nazivaju mikrobiota. Ljudska mikrobiota sastoji se od približno 100 trilijuna stanica i stoga je 1,3 puta veća od ukupnog broja ljudskih stanica. Pravi se razlika, na primjer, mikrobiota crijeva (“crijevna flora”, tzv. crijevna mikrobiota), mikrobiota kože ili mikrobiota pluća. Ovisno o području tijela, različite mikrobiote značajno se razlikuju u svom sastavu. Čak je i obrazac naseljavanja na desnoj i lijevoj ruci različit.

Dobro je znati.

Oko 99% mikroorganizama koji koloniziraju tijelo nalazi se u crijevima. Crijevna flora stoga predstavlja najvažniju mikrobiotu čovjeka, a najpoznatiji predstavnici bakterijske zajednice su: laktobacili i bifidobakterije.